Prije nego što možete početi poslovati, morate registrirati “poslovni subjekt” pod kojim ćete obavljati svoju djelatnost.
Odabrani oblik poslovanja može utjecati i na njegove početne i operativne troškove. Na primjer, loše odabran oblik poslovanja može rezultirati operativnim poteškoćama, nepotrebnim troškovima ili većim porezima.
Osim obrta, j.d.o.o. ili d.o.o., tu su još i udruge, zadruge te još neki rjeđi oblici poslovnih subjekata koji nam ovdje nisu od interesa.
Ključna razlika između trgovačkih društava i obrta je odgovornost za preuzete financijske obveze. Obrtnik odgovara za preuzete obveze cjelokupnom osobnom imovinom (osim propisanih minimalnih izuzeća), a vlasnik poduzeća (d.o.o. i j.d.o.o.) samo imovinom koja je unesena u tvrtku (ograničena odgovornost). Vodite o tome računa.
Koju god strukturu odabrali, obavezno:
- provjerite trebate li zadovoljiti neke posebne uvjete (npr. imati određenu stručnu spremu za obrt)
- odaberite naziv pod kojim ćete registrirati svoje poslovanje;
- provjerite koje ćete financijske obaveze imati u odnosu na oblik poslovanja koji ste odabrali.
Bilo bi dobro da potražite stručni savjet za neka od ovih pitanja. Poslovni savjeti dostupni su u gospodarskoj ili obrtničkoj komori, udrugama koje se bave poduzetništvom i radom (npr. udruga poslodavaca), poslovnim inkubatorima i sl.
Računovođe, odvjetnici i bankari također vam mogu pomoći u odabiru najboljeg oblika poslovanja. Iako će vam to možda nešto malo naplatiti, svakako se isplati posavjetovati.
Ukoliko ne planirate sami voditi knjigovodstvo, pronađite dobrog knjigovođu s kojim ćete raditi, i koji će vam objasniti razlike u vođenju knjigovodstva za različite pravne subjekte.
Kad odaberete oblik poslovanja, vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje je 10 do maksimalno 15 dana.
PRAKTIČNA POMOĆ: Što je jednostavnije registrirati – obrt ili j.d.o.o.?
Registracija obrta je jednostavniji proces od registracije j.d.o.o. ili d.o.o. S druge strane, za obrte postoje neka ograničenja po pitanju djelatnosti koje mogu obavljati, i pod kojim uvjetima ih mogu obavljati. Primjerice, ukoliko želite otvoriti automehaničarski obrt morate imati automehaničarski majstorski ispit ili morate imati odgovarajuću završenu srednju školu. Ukoliko želite otvoriti j.d.o.o. ili d.o.o. koji će se baviti automehaničarskim uslugama, stručna sprema nije bitna.
Sama registracija obrta vrlo je jednostavna. Kontaktirajte Ured za gospodarstvo vaše županije i na jednom mjestu ćete dobiti sve informacije i obaviti registraciju obrta.
PRAKTIČNA POMOĆ: Što su ključne razlike između poslovanja obrta i j.d.o.o./d.o.o.?
Ključna razlika između trgovačkih društava i obrta je odgovornost za preuzete financijske obveze. Obrtnik odgovara za preuzete obveze cjelokupnom osobnom imovinom (osim propisanih minimalnih izuzeća), a vlasnik poduzeća (d.o.o. i j.d.o.o.) samo imovinom koja je unesena u tvrtku (ograničena odgovornost).
Još jedna velika razlika između poslovanja obrta i j.d.o.o. ili d.o.o. je u vođenju poslovnih knjiga te u porezima i ostalim naknadama.
Kod vrsta obrta razlikujemo:
- paušalne obrte (ograničene djelatnosti) koji ne vode poslovne knjige,
- obrte dohodaše koji vode jednostavne knjige i
- obrte dobitaše koji vode dvojno knjigovodstvo.
Obrtnik obveznik poreza na dobit možete postati po osobnoj odluci ili kada postignete određeni godišnji promet ili ukupnu vrijednost imovine u obrtu.
PRAKTIČNA POMOĆ: Što znači jednostavno knjigovodstvo, a što dvojno knjigovodstvo?
Jednostavno knjigovodstvo čini minimalno knjiga prihoda i rashoda (evidencija plaćenih izlaznih i ulaznih računa) na osnovu koje možete dobiti obračun PDV-a i na kraju godišnji obračun poreza na dohodak, naknadu za Obrtničku komoru i konačni obračun PDV-a. To je minimum koji obrtnik mora imati, a osim toga tu je knjiga izdanih računa, knjiga ulaznih računa, knjiga tražbina i obaveza (popis izdanih i primljenih računa koji nisu plaćeni) i popis dugotrajne imovine.
Dvojno knjigovodstvo je metoda kojom se svaka promjena u poslovanju bilježi dva puta jer utječe dvojako na poslovanje – na primjer, kad tvrtka kupi robu, ona će zabilježiti da su joj se povećale zalihe, i zabilježit će da joj se smanjila gotovina kojom raspolaže. Dvojno knjigovodstvo je kompliciranije voditi, zahtijeva više posla i znanja, ali u konačnici vam daje puno više informacija o poslovanju.
Ukoliko ne planirate sami voditi knjigovodstvo, pronađite dobrog knjigovođu koji će Vam objasniti razlike u vođenju knjigovodstva za različite pravne subjekte.
PRAKTIČNA POMOĆ: Je li istina da obrtnik može slobodno podizati novce s računa obrta, a j.d.o.o. ne?
To je česta zabluda. Vlasnik obrta ne isplaćuje sebi plaću, već paušalno mjesečno plaća doprinose u visini od oko 2000 kn + porez i prirez, bez obzira na to koliko je stvarno zaradio. Isto tako obrtnici moraju plaćati paušale poreza na dohodak kroz cijelu godinu bez obzira na stvarni dohodak, a tek po godišnjem obračunu će moći dobiti eventualni povrat poreza.
Sva gotovina koju obrtnik podigne s računa obrta, a nije “pokrivena” plaćenim računima, ulazi mu u dohodak i na kraju na nju plaća poreze za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, doprinos za ozljede na radu i za zapošljavanje, te na ono što ostane porez i prirez. Drugim riječima, podizanje gotovine sa žiro-računa je jedan od visoko oporezovanih načina podizanja zarađenih sredstava.
PRAKTIČNA POMOĆ: Još neki savjeti vezani za obrte
Najbolji zakonski način na koji možete smanjiti količinu poreza koji morate platiti, je da imate dokumentirane troškove. Dobra stvar je i to što se porez obračunava po završetku godine pa imate vremena za isplanirati te troškove (pod uvjetom da iz knjigovodstvenog programa možete prije kraja godine, odnosno u bilo kojem trenutku dobiti sve potrebne izvještaje i stanja).
Obrtnik obveznik poreza na dohodak prvu godinu plaća porez i prirez na dohodak tek po prijavi poreza na dohodak za tu godinu. U poreznoj prijavi (DOH) obračunava se porezna obaveza za prethodnu godinu. 1/12 te obveze čine akontacije poreza na dohodak koji se mora plaćati do kraja svakog mjeseca za tekuću godinu.
Porez na dohodak se plaća na čisti dohodak po obračunu na kraju godine. Čisti dohodak je razlika između prihoda i rashoda umanjena za porezno priznate olakšice (osobni odbitak, uzdržavani članovi, porezno priznate olakšice, itd…)
Ukoliko ukupan dohodak obrtnika na kraju godine bude takav da pomnožen sa stopom doprinosa daje veći iznos doprinosa od zbroja uplaćenih paušala po cca 2000 kn/mj., morati će doplatiti razliku.
Ukoliko nema ostvarenog dohotka (npr. prve godine poslovanja), obveza plaćanja paušala postoji bez obzira na to (osim kod obrta uz radni odnos).
Prilikom registracije obrta imate mogućnost u obrt unijeti određenu imovinu (oprema, strojevi, namještaj, automobil, kompjuter itd…). To će Vam dati mogućnost da si u troškove na kraju godine knjižite njihovu amortizaciju – prevedeno, gotovina koju možete podići sa računa bez poreza. O tome trebate razmišljati odmah na početku, inače ćete na svu gotovinu koju budete dizali sa računa bez “pravdanja”, platiti više od 50% davanja i doprinosa.
PDV je priča za sebe. Ukupnu obavezu PDV-a možete smanjiti jedino tako da ste stvarno kupili robu ili platili usluge koji se odnose na Vaš obrt te dobili odgovarajući račun.
U troškove si možete knjižiti i 30% iznosa kućnih režija (struja, voda, plin). Telefon/internet možete knjižiti kao 100% troška poslovanja obrta.
Zaključak: obrt je najjednostavniji, ali i jedan od nametima najopterećenijih oblika poslovanja.
PRAKTIČNA POMOĆ: Minimalni osobni dohodak i doprinosi
Minimalna bruto I plaća je propisana na godišnjoj razini „Uredbom o visini minimalne plaće“ (potražite pomoću Google-a kolika je točno za ovu godinu).
Za direktore je nešto viša (konzultirajte se s računovođom).
Moguća je prijava i na nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja.
Koliko u pojedinim slučajevima iznose davanja, odnosno bruto I i bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr.
Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 12% (18%)+ porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje.